U fokusu

izbori 2018. u meksiku

Zapatistički pokret imat će svoju kandidatkinju na predsjedničkim izborima

Zapatistički pokret imat će svoju kandidatkinju na predsjedničkim izborima

dorsetchiapassolidarity.wordpress.com

Zapatistička nacionalna oslobodilačka vojska (Ejército Zapatista de Liberación Nacional- EZLN) kandidirat će ženu – predstavnicu starosjedilačkih naroda kao nezavisnu kandidatkinju na predsjedničkim izborima u Meksiku 2018. godine, što predstavlja snažan zaokret u strategiji same organizacije koja je utemeljena u oružanoj borbi.

Službena objava EZLN-a (pod nazivom “The Earth to its center shall tremble” prema stihu meksičke himne) naglašava kako su odluku o ovoj kandidaturi donijeli i prihvatili članovi i članice organizacije. Odluka je donesena na Petom nacionalnom starosjedilačkom kongresu koji je održan ovog tjedna u San Cristobalu na kojemu su delegatkinje i delegati raspravljali/e o političkoj situaciji u zemlji i odlučili/e se na udruženu akciju. Priopćenje ne sadrži detalje o tome na koji način će sudjelovati u izborima i hoće li koristiti državne resurse namijenjene kandidatima/kinjama, niti se govorilo o imenu potencijalne kandidatkinje.

“Potvrđujemo da naša borba nije borba za moć, već pozivamo starosjedilačke narode i civilno društvo da se organiziramo kako bismo zaustavili/e uništavanje, ojačali naše otpore i pobune; to znači, branili život svake osobe, svake obitelji, grupe i zajednice”, piše u zajedničkoj izjavi Nacionalnog starosjedilačkog kongresa i zapatističkog pokreta.   

Dokument sadrži obimne popise slučajeva nasilnih kršenja ljudskih prava, oslikavajući “panoramu smrti i nasilja” meksičke države prema starosjedilačkim zajednicama.

Zapatisti su 1994. objavili rat meksičkoj vladi i podigli oružani ustanak u Chiapasu, jednoj od najsiromašnijih meksičkih država kao odgovor autohtonog indijanskog stanovništva na neoliberalnu doktrinu, a glavni razlog ustanka bilo je stupanje na snagu Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) koji je značio daljnje pogoršanje položaja seljaka.

Na spomenutom kongresu je zaključeno kako oružana pobuna nije polučila željene rezultate, no prerasla je u socijalni pokret koji se bori za sve obespravljene i siromašne ljude u Meksiku. Zapatistički ustanak je, također, zadobio internacionalnu dimenziju borbe protiv neoliberalne politike. Organizacija ustrajava na svojim ciljevima i razvija grassroots lokalne strukture, nezavisne od države.

U ove 22 godine, EZLN je odbacivao sudjelovanje na političkim izborima. Poznata je i njihova “Druga kampanja” (‘La otra campaña’) uoči izbora 2006. godine, u kojoj su pozivali građane/ke Meksika da sudjeluju u političkim akcijama paralelnim s izborima. U toj su kampanji putovali Meksikom i susretali se s aktivistima/kinjama i predstavnicima civilnog društva kako bi izgradili širu frontu protiv kapitalizma. Tada su neke stranke političke ljevice kritizirale ovu kampanju koja je odbacila potporu ljevičarskom gradonačelniku Mexico Cityja – Manuelau Lopezu Obradoru koji se kandidirao na predsjedničkim izborima. Lopez Obrador bio je poražen od desničarske Stranke narodne akcije, a sami izbori su bili kritizirani kao neregularni.