U fokusu

Više od 10.000 ljudi tijekom siječnja napustilo svoje domove

Masovne emigracije s Kosova

Masovne emigracije s Kosova

Zbog kolapsa gospodarstva koji uzrokuje siromaštvo, veliku nezaposlenost i  korupciju, sve je veći porast državljana/ki Kosova koji ilegalno bježe u zemlje Europske unije. Tako je samo tijekom siječnja 2015. više od 10.000 Kosovara zatražilo azil u Mađarskoj, premda je Mađarska zemlja EU s najmanje imigranata.

Mađarska, sa svojim restriktivnim pravilima, ima najmanji broj azilanata i imigranata u EU. Prošle godine je 43.000 ljudi podnijelo zahtjev za azil, a dobilo ga je samo 500 ljudi. Međutim, kao i u ostatku EU i u Mađarskoj raste broj izbjeglica.

Najveći broj kosovskih izbjeglica dolazi u pogranično mjesto Asothalom. Prema pisanju medija, gradonačelnik tog malog mađarskog grada zatražio je da se na granici postavi zid koji bi spriječio dolazak imigranata i imigrantkinja. 

Prema medijskim izvješćima, mađarske vlasti su zbog naglog priljeva azilanata i azilantkinja s Kosova jako pooštrile ionako snažne zahtjeve kako bi se spriječio ulazak ilegalnih imigranata/kinja u Mađarsku i EU.

Poput Mađarske, i Austrija je u protekla tri mjeseca suočena s drastičnim porastom ilegalnih imigranata s Kosova koji podnose molbe za dobivanje azila. Austrija ima namjeru velikom kampanjom djelovati protiv egzodusa s Kosova.

Ministrica unutrašnjih poslova Austrije, Johanna Mikl Leitner, objasnila je kako ljudi s Kosova moraju znati da nemaju šansu dobiti azil u Austriji.

Kampanja, u cilju zaustavljanja masovnog iseljavanja građana i građanki Kosova, trebala bi krenuti ovog tjedna oglasima u kosovskim novinama, kao i informacijama za one ljude koji bježe od siromaštva na Kosovu.

Na val izbjeglica s Kosova, reagirala je i Europska komisija koja je pozvala vlasti u Prištini da nadzorom granica i hitnim mjerama spriječe nagle, masovne i ilegalne odlaske svojih građana u EU.

Predstavnici/e Europske komisije naglasili/e su kako je broj ilegalnih imigranata s Kosova koji neosnovano traže azil u EU porastao za 40 posto, što je više i od dosad najbrojnijih imigranata i imigrantkinja iz Sirije i Afganistana koji/e ilegalno dolaze na granice EU.

Također, predstavnici/e Europske komisije traže od vlasti u Prištini da pooštre nadzor na granicama, ojačaju kampanju informiranja o pravima osoba koji putuju u EU, kao i da ojačaju suradnju sa zemljama kroz koje ilegalni imigranti prolaze i zemljama EU u koje nastoje ili uspijevaju ući.

Napomenimo na kraju kako građani i građanke Kosova azil ne mogu dobiti jer nemaju status ‘sigurne’ zemlje. Stoga, nemaju nikakvu realnu šansu dobiti azil: više od 99 posto njihovih zahtjeva se odbija, te se ti ljudi vraćaju direktno na Kosovo iz prvog prihvatilišta u koje stignu.